Nakon sastanka svi su se sudionici uputili na lokaciju buduće elektrane, u Mahovu, na prostoru Poslovne zone Općine Martinska Ves, i tamo se, nakon razgleda terena obratili novinarima.
Stjepan Ivoš, načelnik Općine Martinska Ves inicijativu Županije smatra dobrodošlom, jer bi velik dio poslovne zone bio aktiviran, a ne treba zanemariti ni radna mjesta koja bi se otvorila i u gradnji i u eksploataciji elektrane.
Predsjednik uprave Končar-instituta Siniša Marijan je pozdravio poziv župana i Županije da Končar pomogne definirati projektni zadatak koji se odnosi na fotonaponsku elektranu: „ Posebno nas raduje što je Sisačko-moslavačka županija došla na prilično ambicioznu ideju izgradnje elektrane koja bi trebala biti i ekonomski opravdana, a Končar institut za elektrotehniku, kao tvrtka koja ima dosta iskustva s obnovljivim izvorima energije, je kompetentan partner koji može dati kvalitetnu prosudbu oko ne samo ekonomskih, nego i tehničkih parametara fotonaponske elektrane.“
„Ovdje planiramo izgraditi fotonaponsku solarnu elektranu za potrebe Sisačko-moslavačke županije. Ova ideja je krenula još prije pola godine, uvidjeli smo da naša županija ima dvjestotinjak objekata u vlasništvu, koji koriste električnu energiju. Troškovi na godišnjoj razini dosežu gotovo deset milijuna kuna. Uvidjeli smo da inovativnim projektima možemo uspješno riješiti ovaj problem. Zašto ovdje? Općina Martinska Ves daje na raspolaganje jednu veliku površinu. Jedna elektrana, koja bi zadovoljila ove potrebe zahtijeva površinu od 15 hektara, pa smo u razgovoru s načelnikom Općine dogovorili da to bude ovdje,“ rekao je župan Ivo Žinić i kratko izvijestio i o tijeku radnog sastanka u zgradi Općine Martinska Ves. Dogovoreno je da se u projekt ide, a najprije valja izraditi studiju izvodljivosti, kako bi se vidjela i isplativost projekta. Ne postoje zapreke, nastavio je župan, ali je spomenuo i kako u aktualnoj zakonskoj regulativi postoje neke nedoumice: „Ali ono što znamo za sada vrlo je povoljno i vjerujem kako će doći do realizacije ovog projekta.“ Ona bi trajala dvije i pol godine. Po fazama to je izrada studije izvodljivosti, zatim izrada glavnog projekta i realizacija same elektrane. Vrijednost je oko 80 milijuna kuna, što je velika investicija, ali treba znati da dio sredstava može biti realiziran iz fondova EU, a dio iz Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Izdvajanja iz županijskog proračuna bila bi, rekao je Žinić, u visini 500 000 eura, iznos koji je znatno manji od godišnjeg izdvajanja za troškove električne energije.