Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić (HDZ) izabran je na ovo mjesto u listopadu 2014. godine nakon izvanrednih izbora izazvanih ostavkom njegove prethodnice SDP-ove Marine Lovrić Merzel. Za Lokalni.hr govori o tome što je ostvareno do danas, odnosu središnje države prema županiji, ali i planovima za budućnost.
Koliko ste zadovoljni postignutim u ovih nešto više od dvije godine?
Općenito sam zadovoljan. Napravili smo red u samoj županijskoj upravi, smanjili troškove i curenje novca za nepotrebne aktivnosti koje nisu bili u cilju općeg dobra. Ukinuli smo odmah na početku naknade savjetnicima bivše županica koji su bili njeni politički istomišljenici. Uveli smo reda i u javnu nabavu. S druge strane nijedan započeti projekt nismo zaustavili, a pokrenuli smo i čitav niz novih. Jedan od najvažnijih je naš projekt Kupujmo lokalni gdje smo omogućili našim proizvođačima da plasiraju uspješno svoje proizvode i od tih proizvoda i žive. Osigurali smo im tržište. Uspješno iskorištavamo i Europske fondove pa smo kao županija lani proglašeni najuspješnijom županijom u povlačenju novca iz fondova. Sigurno je tome doprinijelo kadrovsko ojačavanje naše Razvojne agencija SIMORE, no dakako da taj uspjeh nije samo županijski, nego je tu i utjecaj svih gradova i općina i institucija koje su na tome radile. Zajednički rad je doveo do tog uspjeha jer dobro surađujemo sa svim gradovima i općinama, pa i Siskom radimo zajedno na projektima, iako tu suradnja nije idealna. Jedino s Novskom nismo uspjeli ostvariti nikakvu suradnju.
Smatrate li da je nešto moglo biti ipak i bolje odrađeno?
Mogli smo sigurno i više, uvijek se može i bolje. Pokrenuli smo proces u kojem građani i institucije mogu na planiranje Proračuna utjecati, no tu nedostaje još reakcija nekih institucija i drugih. Osobno nisam zadovoljan komunikacijom sa sugrađanima. Iako sam dosta na terenu, htjeli smo da gotovo svaki stanovnik Županije dođe, ako želi, na razgovor sa županom. Pokrenuli smo te uredovne dane četvrtkom, ali nismo ih mogli održati zbog rasporeda aktivnosti i protokola na kojeg mi ne utječemo uvijek. To ćemo nastojati poboljšati.
Dolazi predizborna kampanja kada se po običaju otvaraju gradilišta, no neke stvari su se i poklopile. Počinje gradnja Središnjeg paviljona u bolnici, no što je sa školama u Popovači i Sisku čija gradnja kasni?
Osnovnu školu Popovača i Obrtničku školu u Sisku smo zatekli u gradnji. Oni su u završnoj fazi i očekujem njihov završetak ove godine. Osnovna škola je do 15. travnja trebala biti gotova, no zbog hladnoće se mjesec dana nije radilo pa ćemo morati intenzivirati radove da bi ispoštovali te rokove. I obrtnička škola treba biti gotova ove godine. Na sjednici Vlade u Sisku dobili smo 70 milijuna kuna bespovratnih sredstava za Središnji paviljon. Ostatak će zajednički sufinancirati Ministarstvo regionalnog razvoja kroz Fond regionalnog razvoja i naša županija. Ukupna je vrijednost oko 95 milijuna kuna. Mi smo već krenuli u pripremu natječaja i očekujemo da na proljeće da krenu radovi. Pripremni radovi se provode i u samoj bolnici jer je potrebno određene laboratorije premjestiti obzirom će se morati srušiti dio prostora sadašnjih biokemijskih laboratorija gdje će se graditi novi objekt. Taj će objekt poboljšati zdravstvenu zaštitu građana jer će biti moderna bolnica.
Županija je dosta opterećena s kreditima iz doba bivše županice. Županija je čak i probila granicu zaduženja od zakonski dozvoljenih 20 posto izvornih prihoda. Kako će se to riješiti obzirom na to da europski projekti traže sufinanciranje iz vlastitih sredstava?
Točno. Svaki projekt mora imati projektnu dokumentaciju. Mi smo ulagali iz županijskog proračuna za to. Kod planiranog projekta Baština Zrinskih budućnost Banovine samo je projektna dokumentacija vrijedna 5,9 milijuna kuna i to smo prijavili na natječaj i očekujemo pozitivnu odluku o odobrenju sredstava za projekt. Svakako ne bi vlastitim novcima to mogli realizirati. Naš proračun ne može sufinancirati tako velike projekte i zato postoji fond za regionalni razvoj iz kojeg se mogu financirati te aktivnosti bez kojih bi županije to teško mogle servisirati. Opterećeni smo tim nasljeđem i pokušavamo s bankama naći mogućnosti makar sniženja kamata.
Sastanci s Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama su učestali. Što očekuje stanovnike Županije od te dvije javne tvrtke?
Puno. I sjednica je Vlade puno donijela. U nastupnom govoru je i premijer Andrej Plenković rekao kako je Sisačko-moslavačka županija jedan od prioriteta ove Vlade...
Je li Vas ta njegova rečenica iznenadila, obzirom da nije spomenuo niti jednu drugu županiju u Saboru, osim Sisačko-moslavačke?
Nije, znam za taj njegov stav. Plenkovića poznajem dugi niz godina i znam ga još dok je bio državni tajnik MVP-a, a ja u regionalnom razvoju pa smo zajedno radili na nekim projektima pristupa Europskoj uniji. Rekao mi je prije sjednice Sabora "Ivo, tebi moram pomoći jer Sisačko-moslavačka županija zaslužuje da Vlada u mom mandatu napravi jedan veliki iskorak prema Vama jer je do sada ova je županija bila zapostavljena od središnje države." Sve ovo što se događa je na tom tragu. Kreće se s pristupnom cestom od Siska prema autocesti. Vlada nam je darovala vojarnu u Lađarskoj gdje ćemo provesti projekt Sveučilišta Sisak uz druge sadržaje poput glazbene škole, učeničke i studentske domove, a i želimo preseliti županijsku upravu u tu zgradu. Ulagat će se u obranu od poplava. I sanacija Mosta Gromova u Sisku kreće uskoro. Na Vladi je odlučeno i da će ubrzo biti obnovljena cesta Sisak - Jasenovac koja je doista u katastrofalnom stanju. Šest kilometra ceste Sisak Karlovac će se asfaltirati, a riješit ćemo i dionice te ceste koje su često poplavljene.
Dojam je da se na infrastrukturi radi, Petrinja radi kanalizaciju, uređuju se ceste... No, dojam je da taj napredak ne prati i napredak gospodarstva, da nema investicija. Unatoč padu nezaposlenosti, ne raste broj zaposlenih, iseljavanje je veliko. Što se tu može učiniti?
Želimo sačuvati proizvodnju primarne nafte u Rafineriji, kao i Petrokemiji za koju vjerujem da će nova Uprava naći rješenje da zadrže proizvodnju i vjerujem da će to opstati. No, u našoj županiji postoji drvna industriji koja je najrazvijenija i imamo jako puno dobrih primjera od Novske, Gline, Sunje gdje ima puno novih pogona i gdje je zaposleno 500-tinjak ljudi u zadnje vrijeme. U godinu dana mi nismo izgubili puno radnih mjesta. Samo putem naših poduzetničkih kredita lani je spašeno gotovo 300 i otvorenih 300 novih radnih mjesta. U Viveri je zaposleno 20,30 ljudi, a planiraju nove pogone. Ima dosta interesa ulagača za ovo područje, no to ćemo više s hrvatskom Vladom morati definirati. Moja je želja da ruralna područja Dvora, Kostajnice i Dubice moraju dobiti neke proizvodne pogone, za što će nam biti potrebna pomoć države, a o tome se razgovaralo i na sjednici Vlade. Kako bi se zaustavilo pustošenje tih ruralnih područja, moraju doći nova radna mjesta i državne mjere moraju biti značajnije. Ima i razgovora za ulaganje u područje Siska, no to je još u fazi pregovora i kada realiziramo projekte izaći ćemo van s detaljima. No reći ću nešto, bio sam u nekoliko navrata tvornici Dok ing gdje se rade strojevi za razminiranje, ali i električni skuteri i automobili i tu smo u visokoj fazi razgovora da dio proizvodnje premjeste na područje naše županije. Ima interesa i za Lječilište i Top Terme Topusko, no to nije u završnoj fazi još.
Opcija je i dalje da bi Top Terme dobile strateškog partnera i privatni kapital?
Moram biti zadovoljan s onim što se dogodilo unazad dvije godine što se tiče Lječilišta i Top Termi. Dakako da to moramo dići na jednu veću razinu, ali sam zadovoljan što smo uspjeli spasiti Lječilište i Top Terme od potpunog bankrota. Situacija je bila gotovo bezizlazna prije dvije godine. Ovog trenutka Lječilište je stabilno, zaposlilo se u zadnje dvije godine 20-ak novih ljudi, obnovili smo i dio lječilišta, nova oprema je stigla, nove usluge aktivirane. I Lječilište posluje pozitivno, ostvaruje i dobit čak, a do kraja godine riješit ćemo kompletne gubitke vlastitog poslovanja i to sami. Top Terme drugu godinu zaredom pozitivno posluju što otvara mogućnost da se prijave i na bespovratna sredstva Europske unije. Uvjet je da dvije godine pozitivno posluju. Tijekom 2016. radnici nisu dobili niti jedan minimalac što je dobra stvar jer su 2015. dobili jedan, a 2014. dva minimalca. Ako nađemo povoljnog strateškog partnera, sigurno ćemo krenuti u pregovore jer Topusko može biti puno bolje od većine sadašnjih termi u Hrvatskoj.
Veliki problem je iseljavanje. Županija i sama od lani provodi neke demografske mjere. Hoće li se one proširiti?
Mi smo 2016. krenuli s mjerama pronatalitetne politike tako da za svako treće dijete isplaćujemo jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 3.000 kuna. Zatim smo uveli i za višečlane obitelji sufinanciranje kuhinja u školama, studentske i učeničke stipendije za učenike i studente iz višečlanih obitelji. Nastavljamo s tim mjerama, a za sada nemamo nove u planu, ali očekujemo da se Vlada u to uključi. Ove mjere su sigurno dobre, no one ne mogu zadržati same po sebi ljude i potaknuti obitelji da se odluče na više djece. To nije dovoljno i zajednički s Vladom moramo omogućiti da rodilje imaju iste naknade kao da rade i to na duže vrijeme, tri godine. Tada ćemo mlade potaknuti na rađanje više djece. Bez značajnijeg utjecaja središnje države bojim se da ovo neće biti dovoljno. Bez plaće, radnog mjesta ni ove mjere nisu dovoljne. Zato sam i upozorio u svom govoru na sjednici Vladu na lošu demografsku sliku županije i očekujem da se Vlada uključi u rješavanje tog problema. I decentralizacija je nužna, ne može biti sve u Zagrebu. Dio pogona treba prebaciti u ruralna područja. Neki bi se i vratili, samo da imaju radna mjesta jer nije baš bajno ni sve vani.
